Blog

Činjenica je da su cijene nekretnina u Crnoj Gori visoke, pa se sve češće nameće pitanje da li su takve cijene održive ili tržište polako ulazi u rizičnu zonu. Psihološka uvjerenja da su nekretnine sigurno ulaganje, da nikada ne gube vrijednost i da cijene koje su jednom porasle više neće padati, faktori su koji stvaraju osjećaj lažne sigurnosti tržišta nekretnina. Ovo dovodi do masovne euforije koja podstiče pretjerano ulaganje u nekretnine, često bez realne i stvarne potrebe. Koji su to pokazatelji da se tržište nekretnina približava rizičnoj zoni pročitajte u nastavku teksta.

Najveći rizici za tržište nekretnina u Crnoj Gori

1. Ubrzan rast cijena. Cijene kvadrata su u konstantnom porastu i nisu u ravnoteži sa prosječnim zaradama u Crnoj Gori. Dakle, cijene značajno nadmašuju kupovnu moć domaćeg stanovništva, što s ekonomskog aspekta prijeti dugoročnoj održivosti tržišta i njegovoj stabilnosti.
2. Disbalans između kretanja na tržištu i stvarnog ekonomskog stanja. Ljudi ne kupuju nekretnine iz realne potrebe, već za iznamljivanje ili kako im inflacija ne bi “progutala” novac, pa je dosta njih prazno ili se samo povremeno koristi. U prilog ovome svjedoči i popis koji je sproveden 2023. godine, a prema kojem je oko šest miliona kvadrata prazno. Kako je navedeno u saopštenju Monstata: “Popisano je 392 909 stanova, ukupne površine 28 611 526 m². Od toga 285 734 je za stalno stanovanje, površine 21 920 079 m², 16 720 stanova se koristi samo za obavljanje djelatnosti, površine 732 936 m², 89 083 je za sezonsko korišćenje, površine 5 863 115 m², dok je 1 372 stanova bez podatka o načinu korišćenja, površine 95 396 m².” Više pročitajte na linku: https://www.monstat.org/uploads/files/popis%202021/saopstenja/SAOPSTENJE_STANOVI%202023_II.pdf. 
3. Kreditna prezaduženost. Podstaknuti aktuelnim rastom cijena i očekivanjem da će one nastaviti da rastu, građani se sve češće odlučuju na kreditno zaduživanje. Kreditna prezaduženost može postati ozbiljan rizik s povratkom kamatnih stopa na realan nivo, jer povećane rate kredita utiču na pad tražnje za nekretninama, smanjujući platežnu sposobnost građana.

Da li će doći do prirodne stabilizacije tržišta, ili njegovog potpunog “pucanja” usled navednih faktora ili nekih spoljašnjih uticaja nije moguće precizno predvidjeti, ali će vrijeme pokazati u kom pravcu će se tržište kretati.
Više o rizicima i prilikama na tržištu nekretnina u Crnoj Gori saznaćete ako nas kontaktirate!